Ako želite da dodate novu čitulju za ovog preminulog klikne na dugme ispod.

NOVA ČITULJA ZA OVOG PREMINULOG

Sistem će automatski da popuni sve podatke, a Vaše je samo da unesete tekst čitulje.

In memoriam
Ljubomir Tadić

O njegovom delu pisali su Vojislav Stanovčić, Ilija Vujačić, Jovan Babić, Dragan Simeunović, Bogoljub Šijaković, Aleksandar Prnjat, Jovica Trkulja, Todor Kuljić i mnogi drugi. Važan deo arhive akademika Tadića nalazi se Muzeju Jugoslavije i u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat.

Biografija

Rođen je 14. maja 1925. godine u selu Smriječno, kod Plužina u Crnoj Gori. Njegov otac Pavle bio je poručnik crnogorske vojske.

 

Osnovnu školu je završio u rodnom mestu. Pošto je u međuvremenu izbio Drugi svetski rat, prekinuo je školovanje i 1941. sa 16 godina otišao u partizane. Nosilac Partizanske spomenice 1941. Tokom rata više članova njegove porodice je ubijeno.

 

Gimnaziju je završio u Sarajevu 1946. godine, a pravo je studirao u Sarajevu i Beogradu. Diplomirao je 1952, a doktorirao 1959. godine.

 

Karijeru je počeo 1954. godine kao asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a ubrzo je postao i vanredni profesor. Godine 1962. postao je viši savetnik i Institutu društvenih nauka u Beogradu.

 

Godine 1968. bio je jedan od predvodnika studentskog protesta, a 1974. je zbog „nepodobnosti“ udaljen sa fakulteta.Jedan od osnivača Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

 

Od 1985. je bio dopisni, a od 1994. redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Uz dr Dragoljuba Mićunovića jedan je od visokih intelektualaca koji su učestvovali u obnovi Demokratske stranke u decembru 1989. godine.

 

Ljubomir Tadić je bio član Senata Republike Srpske od 1996. godine.

 

Aktivno se zalagao za očuvanje državnog zajedništva Srbije i Crne Gore u okviru nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije (1992-2003), a potom i u okviru Državne zajednice Srbije i Crne Gore (2003-2006). Početkom 2001. godine, izabran je za predsednika Odbora za odbranu jednakih prava državljana Crne Gore, a početkom 2005. godine postao je predsednik ogranka Pokreta za evropsku državnu zajednicu Srbije i Crne Gore u Srbiji.

 

Godine 2006. izdao je prvi od šest tomova svoje knjige „Filozofija prava“. Urednik njegovih sabranih dela je bio Trivo Inđić, njegov bivši asistent.

 

Preminuo je u Beogradu u noći 30/31. decembra 2013. godine. Sahranjen je 4. januara 2014. na Novom groblju u Beogradu.

 

Ljubomir Tadić je imao ćerku Vjeru i sina Borisa Tadića, bivšeg predsednika Srbije. Supruga mu je bila Nevenka Tadić.

 

Jedan je od ljudi kojima je Dobrica Ćosić posvetio poglavlje u svom romanu Prijatelji.

 

 

Izvor Wikipedia 




Beograd
31.12.2025.


In memoriam
Spasenija Cana Babović
25. marta 1907. - 17. decembar 1977.

Beograd
17.12.2025.
In memoriam

Beograd
30.11.2025.
In memoriam

Beograd
20.11.2025.
In memoriam

Beograd
20.11.2025.
Смртовница

Београд
14.11.2025.
Смртовница

Београд
18.09.2025.
Smrtovnica
Dražen Dalipagić
Mostar, 27. decembra 1951. – Beograd, 25. januara 2025.

Beograd
26.01.2025.
Posljednji pozdrav

Beograd
21.01.2025.